Molimo, pričekajte
Bob Dylan - biografija Službena web stranica
Pjevač i pisac, scenarist, skladatelj, DJ, glazbenik - Bob Dylan, pravim imenom Robert Allen Zimmerman, kultna je osobnost generacije 1960-ih godina i jedan od najvećih kantautora 20. stoljeća. Gotovo pet desetljeća rada ove glazbene ikone bilo je presudno ne samo za formiranje rječnika popularne glazbe, već je potaknulo društvene i kulturne promjene, ali brojnim kritičarima, polemičarima i sociolozima poslužilo i kao inspiracija za istraživanje šireg značaja njegova lika i djela. Prepoznatljivi mu, nazalni vokal, istodobno mističan i prijeteći neponovljivo je iskustvo.

Činjenice iz Dylanove biografije neodvojiv su dio povijesti popularne kulture. Naslovi njegovih pjesama postali su predstavnicima modernog senzibiliteta: Masters of War, A Hard Rain's Gonna Fall, All Along The Watchtower. Pjesme Blowin' in the Wind i The Times They are a-Changin' smatraju se himnama generacija koje su započele seksualnu revoluciju i masovno se (us)protivile ratu u Vijetnamu.

Rođen u Minnesoti, 25. svibnja 1941., Dylan se kao mladić počinje zanimati za politiku, poeziju i folk glazbu, mijenjajući postepeno stil odijevanja, a s njime i identitet; Bob Zimmerman počeo je sebe nazivati Bobom Dylanom, preuzevši ime od velškog pjesnika Dylana Thomasa. U prosincu 1960. godine mladi glazbenik odlazi u posljednju umjetničku metropolu naše civilizacije: New York. Pozitivne kritike njegovih klupskih nastupa u The New York Timesu i usmene preporuke dovode ga do legendarnog lovca na glazbene talente Johna Hammonda i ugovora s Columbia Recordsom, ali i prvoga albuma, Bob Dylan. Većina njegovih ranih pjesama do publike su našle put zahvaljujući obradama/izvedbama tada poznatijih glazbenika, poput Joan Baez, Sonnyja and Cher, The Byrdsa i Manfreda Manna. 1962. i 1963. godine u pjesmama je počeo izražavati vlastite političke stavove. 1965., u novoj fazi u karijeri, udaljuje se od društveno-angažiranih tema; u stihovima pjesama inače velikog poklonika klasičnih pjesnika poput Lorda Byrona i Keatsa, počinju se pojavljivati elementi nadrealizma i poema toka svijesti, manična energija bitnika, kao i eksperimentiranje s novim glazbenim rješenjima. Za mnoge kritičare trilogija albuma iz tog razdoblja, Bringing It All Back Home, Highway 61 Revisited i Blonde On Blonde, predstavlja jedno od najvećih kulturnih dostignuća 20. stoljeća. Potkraj srpnja 1966. godine Dylan teško stradava u prometnoj nesreći, nakon koje se na neko vrijeme povlači iz javnosti. Albumom John Wesley Harding, objavljenom 1967., najviše zbog religijskih tekstova, odmiče se od psihodelije, a u `70-ima okušava se i u drugim umjetnostima; objavljuje zbirku novela Tarantula i knjigu Writings and Drawings by Bob Dylan, te sklada glazbu za film Pat Garret and Billy the Kid, u kojem i glumi. 1976. godine Martin Scorsese snima kultni dokumentarac The Last Waltz o oproštajnom koncertu Dylanove grupe The Band. Krajem desetljeća Dylan prelazi na kršćanstvo, no u osamdesetima ponovo se vraća judaizmu. 1987. nastupa u filmu Richarda Marquanda Hearts of Fire, a 2003. s televizijskim producentom Larry Charlesom potpisuje film Masked & Anonymous. 2005. godine započinju radovi na filmu I`m Not There: Suppositions on a Film Concerning Dylan, koji kroz sedmero likova prikazuje različite aspekte Dylanova života, prateći ga od njegovog dječaštva u židovskoj obitelji srednje klase do vrhunaca karijere u `60-im godinama. Pod režiserskom palicom uglednog Todda Haynesa (režisera filma Daleko od raja), u filmu nastupaju glumačke zvijezde poput Christiana Balea, Cate Blanchett, Richarda Gerea, Heatha Ledgera i Julianne Moore, a nagađa se kako će u jednom od njegovih životnih razdoblja Dylana glumački utjeloviti – žena.

Njegovo stvaralaštvo nagrađeno je priznanjima poput Polar Music Prizea, Grammyja za životno postignuće, Kennedy Center Honorsa, kao i članstvom u Rock and Roll Hall of Fameu i Nashville Songwriters Hall of Fameu. Časopis TIME uvrstio ga je na popis stotinu najutjecajnijih osoba 20. stoljeća. Dylan je 1997. prvi puta službeno nominiran za Nobelovu nagradu za književnost, kao i svake slijedeće godine, do 2002. Njegov album Time Out Of Mind 1998. godine dobio je Grammyja za album godine, a početkom novog tisućljeća pjesma Things Have Changed za film Wonder Boys dobiva prestižne američke nagrade Academy Award (Oscar) i Golden Globe. 2004. godine pjesmu Like a Rolling Stone časopis Rolling Stone svrstao je na prvo mjesto popisa 500 najvećih pjesama svih vremena.
Prošlogodišnji film No Direction Home, kojeg je režirao Martin Scorsese, najvećim dijelom temelji se na Dylanovom životu i umjetničkom usponu, a u travnju 2006. dobitnik je ugledne nagrade Peabody. Glazbena emisija XM Satellite Radio, U.S.A. – Music Show – Bob Dylan, pokrenuta početkom svibnja, predstavila je Boba i kao uspješnog radio-voditelja. Njegova glazbena emisija postala je, naime, najslušanija tjedna emisija na toj američkoj radijskoj postaji. U svojoj zavidnoj glazbenoj karijeri Dylan je nanizao na tisuće koncerata, a s brojnim albumima približava se nevjerojatnom broju od stotinu milijuna prodanih ploča.
« povratak


TOP 40
CMC: Ponedjeljak / Utorak
18:00